Veliki broj radova nadahnutih životom, djelom i likovima našeg velikog sugrađanina Ive Brešana, čiju 90. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, a pristiglih na naš nagradni natječaj KuŠIn su iz pera autora iz različitih dijelova Hrvatske. Neki od njih su nagrađeni i pohvaljeni, ali nisu bili u mogućnosti čuti obrazloženja žirija za njihove odluke. Stoga, ali i zbog interesa svih sudionika, u objavi posvećenoj isključivo ovome natječaju prenosimo zaključke tročlanog povjerenstva za odabir najboljih priča u sastavu: dr. sc. Dijana Mikšić Labura, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, Edi Matić, književnik i fotograf, i Ana Šimić, viša knjižničarka.
Nagrađeni autori i priče su:
Teo Kos (Rijeka): Prijedlog za upis u kamen
Mario Surjak (Ivanec): Svinjetina na akciji
Petar Babić (Križevci): Predstava Omleta u dvorcu Elsinore
Pohvaljeni autori i priče, prema redoslijedu pristizanja, su:
Maja Panić (Zagreb): Čovik koji je proda životopis
Zoran Hercigonja (Imbriovec): Spomenik velikom sugrađaninu
Milica Tomljenović (Zagreb): Milimetar
Andrijana Bilić (Split): Produktivnost do posljednjeg daha
Marina Šojić (Šibenik): Treća klupa do vrata
Zdenka Maltar (Novi Marof): Kako je Paško Bujas isključen iz Mjesnog odbora Gornja Crnica
OBRAZLOŽENJE NAGRADA
nagrada: Prijedlog za upis u kamen (šifra: Tibbir2026)
Priča Prijedlog za upis u kamen ostvaruje poveznicu s Brešanovim romanom Katedrala, posebno u kontekstu miješanja elemenata povijesnoga i fantastičnoga.
Svojim odnosom prema prošlosti te proizvodnji povijesti priča se može staviti u širi okvir historiografske fikcije.
Fantastični motivi u funkciji su efekta začudnosti, propitujući proizvodnju povijesne istine, čime dovode u vezu sve vremenske aspekte: prošlost – sadašnjost – budućnost.
Pokušaj „upisivanja“ u povijest (a time i u vječnost) preko veze – gradi fabularnu okosnicu ove priče. Autor/autorica postupno, sigurnim narativnim koracima razvija analogiju „maloga“ čovjeka koji funkcionira kao povijesni statist i tzv. aktera povijesti (ovdje utjelovljen u liku lokalnog političkog moćnika s debelom kuvertom).
Koliko god nas zbilja uvjeravala u suprotno, fiktivni svijet osigurao je ovom prilikom pozitivan kraj upravo za tog „malog“ čovjeka, dok su oni „veliki“ prepušteni vječnosti vlastitih egoističnih izbora.
Riječ je o intrigantnome tekstu koji svoju kvalitetu potvrđuje i činjenicom što Katedrala nije postavljena tek kao kulisa, već poprima obrise samostalnog književnog lika.
nagrada: Svinjetina na akciji (šifra: projekt-34)
Svinjetina na akciji spisateljski je uvjerljiva groteskna satira uperena na kojekakve apsurde korumpiranoga sustava.
Riječ je o potpunome izvrtanju „riječi i stvari“, i to na tragu orvelovskoga novogovora, pa tako „trovanje nacije“ postaje „sustav biosigurnosti“, a „gospodarski kriminal“ zapravo je „poduzetnička vizija“ koja zaslužuje i nagradu Zlatna kuna.
Pripovjedački spretno, s izraženim okom za detalje, prikazano je kako se i najgore prakse legitimiraju u javnim ceremonijama (npr. tv-izjave).
Autorovo gotovo kirurški precizno vođenje radnje udruženo s autentičnim prikazom jezika birokracije dovodi čitatelja do podvojenoga stava i neke vrste „kratkoga spoja“: Smije se, a duboko u sebi do smijeha mu i nije.
nagrada: Predstava Omleta u dvorcu Elsinore (šifra: Sekspir)
Priča razvija poveznicu s Brešanovom Predstavom Hamleta u selu Mrduša Donja.
Njezin autor osigurao je pozornicu za izravni tekstualni „okršaj“ Shakespearea i Brešana.
Na samome početku postavlja se motiv vremenske pukotine/rupe u brešanovskoj maniri, iz koje doslovno ispadaju Brešanovi likovi seljaka na elsinorsku pozornicu, dakle na mjesto radnje „originalnoga“ Hamleta. Na ovaj način, suprotno očekivanjima, autor ne stvara likove koji glume Shakespeareove ili Brešanove likove, zbog čega odnos zbilja – tekst biva zamijenjen odnosom tekst – tekst. Ukratko, svijet fikcije ne prezentira zbilju, on postaje zbilja sama. Pozornica ne predstavlja svijet – svijet jest pozornica.
Sve u svemu, priča vrlo duhovito i smišljeno, s efektnim dramskim nabojem, problematizira pitanje „originalnoga“ teksta, kao i pitanje vidljivih i onih manje vidljivih pukotina između zbilje i teksta.
OBRAZLOŽENJE POHVALA PRIČA POREDANIH PREMA REDOSLIJEDU PRISTIZANJA
4. Čovik koji je proda životopis (šifra: Magda)
Duhovita i gorka satira turističke “autentičnosti” u dalmatinskom ključu: prodaja vlastitog života raste u brešanovski apsurd u kojem i identitet postaje registrirana djelatnost. Priča precizno pogađa logiku vremena u kojem „prava istina” više nije tržišno isplativa i sve se može brendirati… naravno, uz cijenu nestanka autentičnosti koja se rasprodala.
6. Spomenik velikom sugrađaninu (šifra: COLOP31)
Vješto napisana meta-priča koja Šibenik pretvara u pozornicu samome sebi, s jasnim brešanovskim naslijeđem: kulturni odbor želi “kulturu”, a dobije ogledalo i samorefleksiju. Ogledalo umjesto spomenika odličan je simbol i snažan završni potez koji pokazuje da “kultura” počinje tek kad se grad usudi prepoznati vlastite slabosti.
14. Milimetar (šifra: Kamen 77)
Izvanredno oblikovana distopijska satira u kojoj se šibenska vertikala pretvara u ideologiju, a dječja radost postaje predmet upravnog postupka – to je Brešanov duh preveden u suvremeni jezik pravilnika, fondova i aplikacija. Motivi mreže, “Odjela za vertikalnu stabilnost” i hobotnice pod staklom briljantno nose ideju da se gubitak može dogoditi bez pada: dovoljno je da se proglasi stabilnim.
19. Produktivnost do posljednjeg daha (šifra: INDUSTRIJALIZACIJA 28)
Crnohumorna, snažno satirična priča koja korporativni novogovor i “reforme” provodi do logičnog i grotesknog kraja, spajajući lokalni kontekst s univerzalnom temom dehumanizacije rada. Brešanovski efekt postiže se preciznim gomilanjem apsurda i hladnom “transparentnošću” koja na kraju ostavi čitatelja istodobno nasmijanog i nelagodnog.
46. Treća klupa do vrata (šifra: Magdalena)
Emotivno i filmski ispričana priča s vrlo uvjerljivim dalmatinskim ambijentom, koja kroz jednu školsku klupu otvara cijeli svijet tišine, srama i preživljavanja. Posebno je uspješan kontrast između Magdalenine unutarnje panike i “normalnog” protoka dana, dok obrat s krštenjem i zajednicom daje snažnu završnicu.
47. Kako je Paško Bujas isključen iz Mjesnog odbora Gornja Crnica (šifra: Jere Pičak)
Čista, prepoznatljiva brešanovska komedija politike: mjesni odbor, “viša instanca”, zapisnik i utakmica tvore savršen stroj za apsurd u kojem je demokracija samo ritual za već donesene odluke. Dijalozi su živi i lokalno autentični, a humor proizlazi iz preciznog sudara sitnih interesa i veliki
![Obavijest o nagrađenim radovima Natječaja "Mačke"](/storage/media/2026/04/10/centar-koralja-zlarin.jpg "Obavijest o nagrađenim radovima Natječaja "Mačke"")
