„Stieg Larsson je napisao književnu gozbu s likovima koje nećete tako lako zaboraviti.“ (Michael Ondaatje )
„Nakladnička senzacija, djelo zrelog autora koji se pojavio niotkuda. Rijetko su poklonici detektivskog žanra morali istodobno slaviti i oplakivati talent kao što je bio Larssonov.“ ( Sunday Times )
„Švedska kriminalistička proza, kao i sama zemlja, ima i klasnu i društvenu svijest. Bilo je pitanje vremena kad će ta kultura proizvesti svoj Rat i mir. (...) Radnja i rasplet majstorsko su djelo. Ne čudi što je Europa poludjela za Blomkvistom.“ ( Sydney Morning Herald )
„Stieg Larsson voli neobične, žive i frustrirane likove. U Lisbeth Salander već smo se imali prigodu zaljubiti u prvome nastavku trilogije. Njezina androgina erotičnost, nepodnošljiv karakter, mušičavost, emocionalna oštećenost i socijalna razorenost, u čitatelju bude onu – opet vrlo starinsku – navadu da književni lik doživljava kao neku vrstu junakinje naših dana, metaforične i stvarne.“ (Miljenko Jergović)
Prve tri knjige iz serije "Millennium", "Muškarci koji mrze žene", "Djevojka koja se igrala vatrom" i "Kule u zraku", Stieg Larsson dovršio je neposredno prije iznenadne smrti od srčanog udara 9. studenog 2004., na dan Kristalne noći. Te tri knjige postale su svjetski fenomen te najpopularnije i najprodavanije europske knjige posljednjeg desetljeća.
Prva knjiga nagrađena je 2005. najprestižnijom nagradom za kriminalističke romane u Skandinaviji Glasnyckel, druga knjiga dobila je 2006. nagradu Švedske akademije detektivskih romana, a trećom knjigom Larsson je ponovno osvojio nagradu Glasnyckeln, čime je postao tek drugi autor koji ju je osvojio dva puta.

Svi se svesrdno nadamo da više ni jedna knjiga u ciklusu Pjesma Leda i Vatre neće biti tako iščekivana kao ovaj peti nastavak.
Ples zmajeva, poput prethodnih knjiga u serijalu, razvija zaplete još nekoliko koraka dalje i pritom produbljuje sve postojeće zavjere, kao i one o kojima do sada nismo ništa znali, što kod Martina naravno ne znači da ne postoje.

Svijet bez kraja radnjom je smješten u isto mjesto kao i Stupovi zemlje, dva stoljeća nakon što su stanovnici tog srednjevjekovnog gradića završili gradnju veličanstvene gotičke katedrale i predstavlja potomke nekih od likova iz Stupova zemlje koje će zadesiti dva velika povijesna događaja: početak Stogodišnjeg rata i Crna smrt. Katedrala i priorat ponovno će zauzeti središnje mjesto u mreži ljubavi i mržnje, pohlepe i ponosa, ambicije i osvete, no ovoga puta ovi iznimni likovi naći će se i na raskrižju novih ideja – o medicini, trgovini, arhitekturi i pravdi. U
svijetu u kojem se zagovaratelji starih načina strastveno sukobljavaju s onima progresivnih ideja, intrige i tenzije brzo će doseći točku usijanja u razarajućim kulisama najveće prirodne katastrofe koja je ikad pogodila ljudski rod.

Svijet bez kraja udahnut će novi život u epski povijesni roman i ponovno nam pokazati svu veličinu umjetnika na vrhuncu umijeća.

Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je (nakon devet godina rata) napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu - ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose - rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub.
Franzenovi likovi briljiraju u dijalozima, a kombiniranje tehnika - dnevnik s pripovijedanjem u prvom licu s objektivnim pripovjedačem u trećem licu - iznimno dinamizira priču i njezine paralelne tokove. U Franzena dominira onaj trenutak (zaboravljene) ljudskosti koji dovodi do ganuća.

U širokim kroničarskim obrisima G. Kuić prati događa je koje proživljava jedna jevrejska obitelj, nastanjena u Sarajevu, i to od izbijanja Prvog svjetskoga rata, pa do oslobođenja nakon Drugog rata.
"Naše" sefarde (španske i portugalske Jevreje) obilježavala je slična sudbina kao i njihove sunarodnike širom svijeta, ali autorica nije težila za nekom globalnom slikom. Jednostavno ona je pedantno odslikala moralno-psihološke portrete jedne sefardske familije, sve one sitne svakodnevne događaje koji su bili toliko važni na privatnome planu, njihovo „miješanje" sa inovjercima, te toleranciju koja ih je prenijela do novijega vremena.

Marx je svojom bujnom i beskompromisnom kritikom kapitalizma preobrazio naše shvaćanje povijesti čovječanstva. Je li marksizam, u jeku današnje razorne financijske krize, tek puka relikvija iz nekoga drugog doba?

U svojoj polemičkoj i kontroverznoj knjizi „Zašto je Marx bio u pravu“ Terry Eagleton bavi se predrasudom kako je marksizam mrtav i kako je s njim gotovo.

Eagleton u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli. U svijetu u kojem su velike krize iz temelja uzdrmale kapitalizam, knjiga „Zašto je Marx bio u pravu“ podjednako je nužna i pravodobna kao što je odvažna i smiona.

Napisana s tipičnim Eagletonovim smislom za dosjetke, humor i jasnoću, knjiga će privući mnogo širi krug čitatelja od klasične akademske publike.

U ovoj ludoj priči nema nevinih, čak ni u vremenu dok se zastor pravomoćne sudske presude još nije spustio: nevini nismo ni mi, obični dosadni, prosječni građani: zato jer smo kao glasači bili suviše lakovjerni; jer – ako nismo bili lakovjerni – nismo dovoljno bučno prosvjedovali na prvi znak uzbune; jer smo mislili da će institucije odraditi (?!) svoj posao; jer nismo uspijevali predvidjeti razmjere bankarske/političke/medijske gramzivosti i njezine posljedice po nas, hrvatske, austrijske, srpske i liechtensteinske blesane čijim porezima upravljaju mračni, nečasni tipovi...

....hoćemo li iz ovog primjera konačno početi učiti o građanskoj odgovornosti nas – koji smo ih doveli do udobnih uredskih i automobilskih naslonjača, i njih – koji bi trebali raditi za javno dobro?

Stevan Dedijer (Sarajevo, 1911.- Dubrovnik, 2004.) - fizičar, novinar, padobranac, diplomat, obavještajac, znanstvenik, sveučilišni profesor, član Švedske akademije znanosti, poliglot, utemeljitelj koncepta poslovnog obavještavanja (business intelligence)... - bio je jedan od sudionika najvažnijih događaja 20. stoljeća i jedan od rijetkih koji su ih i sami kreirali.

Njegova životna priča koja odiše optimizmom, vedrinom i razigranim smislom za humor - prvi put objavljena posthumno u ovoj knjizi - bogat je uvid i slika čovjeka čiji je život bio izniman, baš kao i povijesni događaji kojima je svjedočio.

U zabilješkama koje je pisao i prikupljao zadnjih dvadeset godina svoga života, Stevan Dedijer dijeli s nama svoje čudesne avanture kroz objektiv svog neizlječivo optimističnog i znatiželjnog uma.

Cilj Rhonde Byrne jest donijeti radost milijardama ljudi. Počela je filmom Tajna koji su vidjeli milijuni ljudi širom svijeta. Nastavila je knjigom Tajna, svjetskim bestselerom koji je dostupan na 46 jezika. Sada, knjigom Moć, Rhonda Byrne nastavlja svoje revolucionarno djelovanje, otkrivajući nam najveću silu u našem svemiru.
Ova je knjiga priručnik za stjecanje najveće moći u svemiru – Moć kojom možete dobiti sve što želite. Da Moć ne postoji, ne biste se ni rodili. Da nema Moći, na planetu ne bi postojalo nijedno jedino ljudsko biće. Svako otkriće, izum i ljudska tvorevina potječu od Moći. Sve proizlazi iz Moći – savršeno zdravlje, prekrasni odnosi, karijera koju volite, život ispunjen srećom, kao i sav novac koji vam je potreban da biste bili, činili i imali sve što želite.